Suočavamo se s doista drevnom vrstom. Općenito, kornjače su vrsta čije je porijeklo zaista daleko, jer se vjeruje da njihova prisutnost na zemlji datira još prije dolaska čovjeka.
Smatra se da je Hermannovu kornjaču na talijanski poluotok donio čovjek tijekom neolitika. Uglavnom su ga koristili kao hranu, iako se kasnije počeo cijeniti i kao kućni ljubimac. Također je bio koristan kao izvor resursa, jer su se njegove školjke naširoko koristile za izradu svih vrsta ukrasa i instrumenata.U ovom PlanetAnimal dosjeu, predstavljamo karakteristike, status očuvanosti i prehranu Hermannove kornjače.
Podrijetlo
- Europa
- Albanija
- Bosna i Hercegovina
- Bugarska
- Cipar
- Hrvatska
- Španjolska
- Gibr altar
- Grčka
- Italija
- Makedonija
- Portugal
- Rumunjska
Karakteristike Hermannove kornjače
Hermannova kornjača je karakteristična po svojoj veličini: jedna je od najmanjih kopnenih kornjača. Odrasli primjerak obično teži oko 700 grama, iako je kod ženki težina znatno veća i može doseći 2 kilograma. Osim toga, kod ovih kornjača postoji izražen spolni dimorfizam.Osim što su manji po veličini, mužjaci imaju duži i širi rep u dnu, pokazujući razvijenu ovojnicu rožnice.
Zanimljivo je da boja i veličina u osnovi ovise o regiji u kojoj kornjača živi, au tom pogledu postoji velika varijabilnost. Hermannova kornjača uglavnom ima smeđu boju oklopa, koja može biti više ili manje intenzivna ili maslinasto zelena, s preklapajućim mrljama na površini u rasponu od žute do svijetlosmeđe.
Velika većina ljudi zna da su kornjače dugovječne životinje. U slučaju Hermannove kornjače, nije teško pronaći primjerke starije od sto godina.
Hermann's Tortoise Habitat
Hermannove kornjače raštrkane su diljem obale Sredozemnog mora. Dolaze iz Španjolske, u zemlje diljem Europe kao što su Francuska, Italija, Hrvatska, Makedonija, Bugarska ili Rumunjska, između ostalih.
Općenito, Hermannove kornjače nalaze se u svim regijama s mediteranskom klimom, s vrućim i suhim ljetima. Ovdje rastu šikare i nisko raslinje, gdje se skrivaju i hrane.
Reprodukcija Hermannove kornjače
Kornjače su jajorodne životinje, što znači da se razmnožavaju polaganjem jaja. Ovo polaganje se vrši u rupe koje ženka iskopa u zemlji. Hermannova kornjača nije spolno zrela do dobi od 9 godina, nakon čega ženka napravi 2-3 legla godišnje.
Ovo se leglo obično odvija u proljeće, a broj jaja po leglu značajno varira. Ova jaja ženka izleže između 2 i 3 mjeseca. Nešto zaista zanimljivo je da spol kornjača nije određen genima, već uvjetima okoliša. Kada su temperature iznad 31,5 stupnjeva, stope ženki su veće, dok ako su niže, prevladavaju muškarci.
Kad se mladi izlegu, razbijaju jaje pomoću rožnate kvržice, slične kljunu, koju gube dok rastu. Potrebno im je između 40 i 48 sati da se izlegu jer za to vrijeme apsorbiraju hranjive tvari iz žumanjčane vrećice.
Hermannova kornjačina dijeta
Hermannove kornjače imaju posebnost hibernacije. Naime, tijekom hladnih mjeseci zakopavaju se i ostaju pod zemljom sve dok vrijeme ne postane povoljnije jer će se tek tada moći pravilno hraniti.
Ova dijeta temelji se na konzumiranju namirnica biljnog porijekla. To jest, oni su gmazovi biljojedi, iako povremeno mogu jesti kukce ili strvinu. Njihova se prehrana obično sastoji od konzumacije sjemenki, začinskog bilja, povrća i cvijeća, ali nikako voća jer bi njihovi šećeri znatno oštetili želučani sustav.
Ako imamo jednu od ovih kornjača kao kućnog ljubimca, moramo im osigurati prehranu bogatu zelenilom, lišćem i povrćem. Ali kao što smo rekli, nema voća. Osim toga, moramo osigurati mnogo sati sunčeve svjetlosti svaki dan jer, kao i drugi gmazovi, trebaju svjetlost i toplinu da pravilno funkcioniraju.
Status zaštite Hermannove kornjače
Iako je donedavno ova vrsta bila jedna od najstabilnijih, jer je samo nekoliko njezinih populacija bilo ugroženo, posljednjih godina te su se populacije znatno smanjile. To je uglavnom zbog ljudskog djelovanja.
Većinu problema s kojima se Hramova kornjača kao vrsta suočava uzrokovani su ljudima. Neki od najvažnijih su uništavanje njihovih staništa ili nedostatak hrane zbog krčenja šuma i uništavanja okoliša.
Iz ovih razloga vrsta je trenutno ugrožena. Zbog toga moramo biti svjesni kako ljudi djeluju i kako to utječe na mnoge vrste, uključujući i kornjaču.
Fotografije Hermannove kornjače
